Ostavinski postupak pokreće se radi utvrđivanja nasljednika i raspodjele imovine umrle osobe. U Bosni i Hercegovini postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresovane stranke, u zavisnosti od okolnosti konkretnog slučaja.
Kada se pokreće ostavinski postupak?
Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti čim sud sazna da je određena osoba umrla ili da je pravosnažno proglašena umrlom.
Postupak se može pokrenuti i na prijedlog zainteresovane stranke podnošenjem prijedloga za raspravljanje ostavine nadležnom sudu.
Smrtovnica - prvi korak u ostavinskom postupku
Smrtovnicu sastavlja matični ured općine u kojoj je umrla osoba imala posljednje prebivalište.
Podaci se prikupljaju od članova porodice, osoba koje su živjele sa ostaviocem, kao i drugih osoba koje mogu dati relevantne informacije o ostaviocu, njegovim nasljednicima i imovini.
Smrtovnica u pravilu sadrži:
- podatke o umrloj osobi;
- datum, mjesto i vrijeme smrti;
- posljednje prebivalište ili boravište;
- podatke o zakonskim nasljednicima (djeca, bračni drug, roditelji, braća, sestre i drugi zakonski nasljednici);
- podatke o ostavinskoj imovini.
Nakon sastavljanja smrtovnice, matični ured dostavlja dokumentaciju nadležnom općinskom sudu, koji predmet povjerava notaru radi provođenja ostavinskog postupka. Notar zatim zakazuje ročište i poziva sva zainteresovana lica navedena u smrtovnici ili prijedlogu.
Pokretanje postupka na prijedlog stranke
Kada ostavinski postupak nije pokrenut po službenoj dužnosti, zainteresovana osoba može podnijeti prijedlog za raspravljanje ostavine.
Prijedlog treba sadržavati:
- podatke o zakonskim nasljednicima (ime i prezime te adresu prebivališta ili boravišta);
- podatke o imovini ostavioca;
- izvod iz matične knjige umrlih za ostavioca;
- izvode iz matične knjige rođenih za zakonske nasljednike;
- dokaze o ostavinskoj imovini.
U zavisnosti od vrste imovine, uz prijedlog se prilažu odgovarajući dokazi, kao što su:
- zemljišnoknjižni izvadak za nekretnine (ne stariji od šest mjeseci, u originalu ili ovjerenoj kopiji);
- ovjerena kopija saobraćajne dozvole za motorna vozila;
- potvrda Registra vrijednosnih papira Federacije BiH za vrijednosne papire;
- potvrda banke ili ovjerena kopija štedne knjižice za novčana sredstva na računima.
Šta ako se naknadno pronađe imovina?
Dešava se da određena imovina nije bila obuhvaćena prvobitnim ostavinskim postupkom.
U tom slučaju zakonski nasljednici mogu podnijeti prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju.
Prijedlog treba sadržavati:
- broj ranijeg ostavinskog predmeta;
- podatke o zakonskim nasljednicima;
- podatke o naknadno pronađenoj imovini;
- dokaze kojima se potvrđuju navodi iz prijedloga.
Ako sud utvrdi da je riječ o imovini koja nije bila obuhvaćena prethodnim rješenjem o nasljeđivanju, donijet će dopunsko rješenje kojim će odlučiti o toj imovini.
Česta pitanja
Koja dokumentacija je potrebna za pokretanje ostavinskog postupka?
Uz prijedlog za raspravljanje ostavine prilažu se podaci o zakonskim nasljednicima i imovini ostavioca, izvod iz matične knjige umrlih za ostavioca, izvodi iz matične knjige rođenih za nasljednike i dokazi o ostavinskoj imovini, poput zemljišnoknjižnog izvatka, saobraćajne dozvole ili potvrde banke.
Šta ako se imovina pronađe nakon okončanog ostavinskog postupka?
Zakonski nasljednici mogu podnijeti prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju. Ako sud utvrdi da ta imovina nije bila obuhvaćena prethodnim rješenjem, donijet će dopunsko rješenje kojim odlučuje o toj imovini.