Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u Bosni i Hercegovini uređeno je domaćim zakonodavstvom, međunarodnim konvencijama i bilateralnim ugovorima o pravnoj pomoći. U praksi je pravilna primjena ovih propisa od ključnog značaja, jer od njih zavisi da li će strana presuda proizvoditi pravno dejstvo u Bosni i Hercegovini i pod kojim uslovima.
Pravni okvir za priznanje stranih sudskih odluka
Osnovni propis koji uređuje ovu oblast je Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (ZRSZ). Ovim zakonom propisani su uslovi pod kojima se strana sudska odluka može priznati i proizvoditi pravno dejstvo u Bosni i Hercegovini.
Pored ZRSZ-a, primjenjuju se i međunarodne konvencije te bilateralni ugovori o pravnoj pomoći koje je Bosna i Hercegovina zaključila ili preuzela kao država sljednica. U određenim slučajevima upravo ti međunarodni izvori pojednostavljuju postupak ili u potpunosti ukidaju pojedine formalnosti, poput nadovjere isprava.
Koji sud odlučuje o priznanju strane presude?
Nadležnost za odlučivanje o priznanju stranih sudskih odluka određena je entitetskim zakonima o sudovima.
U Federaciji Bosne i Hercegovine o priznanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova i stranih arbitraža odlučuje kantonalni sud.
U Republici Srpskoj nadležan je okružni sud, uključujući i postupke priznanja odluka stranih trgovačkih sudova i arbitraža.
U Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine prijedlog za priznanje rješava Osnovni sud Brčko Distrikta BiH kao sud opšte nadležnosti u vanparničnim postupcima, dok o žalbi odlučuje Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH.
Važno je razlikovati postupak priznanja od izvršnog postupka. Nakon što odluka bude priznata, izvršenje u pravilu provode općinski odnosno osnovni sudovi, što je jedan od najčešćih razloga zabune u praksi.
ZRSZ također omogućava da sud koji vodi drugi postupak pitanje priznanja riješi kao prethodno pitanje, ali takva odluka proizvodi dejstvo isključivo u tom konkretnom postupku. Za upis u matične knjige ili zemljišne knjige i dalje je potrebno posebno rješenje nadležnog kantonalnog ili okružnog suda.
Apostille ili bilateralni ugovor - šta je potrebno?
Za javne isprave iz država koje su potpisnice Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. godine dovoljan je apostille pečat.
Međutim, kada Bosna i Hercegovina sa određenom državom ima zaključen bilateralni ugovor o pravnoj pomoći, moguće je da javne i sudske isprave budu oslobođene čak i obaveze pribavljanja apostille pečata.
Zbog toga je prije pokretanja postupka potrebno provjeriti koji režim nadovjere se primjenjuje u konkretnom slučaju kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i produženje postupka.
Kada se traži uzajamnost (reciprocitet)?
Prema ZRSZ-u, uzajamnost između Bosne i Hercegovine i strane države pretpostavlja se dok se ne dokaže suprotno.
Istovremeno, zakon propisuje tri važna izuzetka u kojima nepostojanje uzajamnosti nije prepreka za priznanje strane odluke:
- odluke donesene u bračnim sporovima;
- odluke u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva i materinstva;
- kada priznanje ili izvršenje zahtijeva državljanin Bosne i Hercegovine.
Posljednji izuzetak posebno je značajan u praksi jer obuhvata veliki broj predmeta naših državljana koji žive u inostranstvu, kako u imovinskim tako i u statusnim sporovima.
Osim toga, ZRSZ propisuje da se strane odluke koje se odnose na lično stanje državljanina države koja je odluku donijela priznaju bez provjere pojedinih zakonskih uslova, što u praksi može značajno ubrzati postupak priznanja, naročito kod presuda o razvodu braka donesenih u državama poput Njemačke ili Austrije.
Posebna pravila za strane arbitražne odluke
Priznanje stranih arbitražnih odluka uređeno je posebnim pravilima.
Za arbitražne odluke donesene u državama članicama Njujorške konvencije o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958. godine primjenjuje se upravo ta konvencija, koja ima prednost u odnosu na ZRSZ.
S druge strane, za arbitražne odluke iz država koje nisu članice Njujorške konvencije primjenjuju se odredbe ZRSZ-a koje uređuju priznanje stranih arbitražnih odluka.
Budući da oba pravna režima propisuju različite razloge za odbijanje priznanja, postupci priznanja stranih arbitražnih odluka vode se odvojeno od postupaka priznanja stranih sudskih presuda.
Česta pitanja
Koji sud odlučuje o priznanju strane sudske odluke u BiH?
U Federaciji BiH o priznanju odlučuje kantonalni sud, u Republici Srpskoj okružni sud, a u Brčko Distriktu Osnovni sud Brčko Distrikta BiH, dok o žalbi odlučuje Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH. Izvršenje nakon priznanja u pravilu provode općinski, odnosno osnovni sudovi.
Kada uzajamnost nije uslov za priznanje strane odluke?
Uzajamnost se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno, a njeno nepostojanje nije prepreka kod odluka u bračnim sporovima, u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva i materinstva, te kada priznanje ili izvršenje zahtijeva državljanin Bosne i Hercegovine.