Šta se dešava kada umre jedini vlasnik i direktor privrednog društva?
U praksi se često postavlja pitanje šta se dešava sa upravljanjem i zastupanjem društva sa ograničenom odgovornošću kada umre osoba koja je istovremeno bila jedini vlasnik i direktor društva.
Ova situacija nije izričito uređena propisima Federacije Bosne i Hercegovine, pa je za njeno rješavanje potrebno kombinovano primijeniti odredbe Zakona o nasljeđivanju („Službene novine FBiH“, br. 80/2014 i 32/2019 – odluka US) i Zakona o privrednim društvima („Službene novine FBiH“, br. 81/2015 i 75/2021).
Da li društvo prestaje postojati smrću vlasnika?
Pravila prava privrednih društava ne propisuju da društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje postojati smrću svog vlasnika.
Zbog same pravne prirode ovog oblika privrednog društva, ono nastavlja postojati i nakon smrti člana društva.
Situacija je drugačija kod društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, koje prestaje smrću člana društva, osim ako društvenim ugovorom nije predviđeno da nasljednik umrlog člana postaje novi član društva, kako je propisano članom 90. stav 1. tačka b) Zakona o privrednim društvima.
Kod društva sa ograničenom odgovornošću problem ne nastaje zbog opstanka društva, već zbog činjenice da nakon smrti direktora više ne postoji lice ovlašteno za upravljanje i zastupanje društva.
Kada nasljednici stiču prava na poslovni udio?
Prema Zakonu o privrednim društvima, prijenos ili prijelaz poslovnog udjela proizvodi pravno dejstvo prema društvu i trećim licima od trenutka upisa u knjigu udjela.
Ako upis nije izvršen, prijenos ili prijelaz poslovnog udjela proizvodi pravni učinak prema društvu od dana zaključenja pravnog posla ili od dana pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju.
To znači da je za ostvarivanje prava prema društvu od ključnog značaja pravosnažno rješenje o nasljeđivanju.
Zašto je važno brzo provesti ostavinski postupak?
U situaciji kada je jedini vlasnik i direktor društva preminuo, najjednostavnije rješenje jeste što brže provođenje ostavinskog postupka.
Nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, nasljednici se mogu upisati kao vlasnici poslovnog udjela sa odgovarajućim suvlasničkim dijelovima, čime stiču mogućnost da donose odluke u vezi sa upravljanjem društvom.
Na taj način omogućava se nesmetan nastavak poslovanja i rješava pitanje zastupanja društva.
Privremeni staralac zaostavštine kao rješenje do okončanja ostavine
Ako nije moguće brzo završiti ostavinski postupak, potrebno je da nasljednici zatraže imenovanje privremenog staraoca zaostavštine.
Privremeni staralac zaostavštine privremeno preuzima poslove koji su neophodni radi zaštite imovine i interesa nasljednika.
Prema članu 161. stav 1. Zakona o nasljeđivanju, privremeni staralac zaostavštine ovlašten je da u ime nasljednika podnosi tužbe, naplaćuje potraživanja, izmiruje dugove i uopšte zastupa nasljednike.
Sud bi o takvom zahtjevu trebao odlučiti bez odlaganja, posebno u situacijama kada je potrebno osigurati kontinuitet poslovanja privrednog društva, zaštitu njegovih interesa i ostvarivanje prava nasljednika.
Da li nasljednici postaju vlasnici odmah nakon smrti ostavioca?
Prema članu 162. Zakona o nasljeđivanju, nasljednici po sili zakona stiču prava na cjelokupnoj imovini ostavioca već u trenutku njegove smrti, uključujući i poslovni udio u privrednom društvu.
Međutim, iako pravo na poslovni udio nastaje samim trenutkom smrti, nasljednici u tom trenutku još uvijek ne mogu ostvarivati vlasnička prava u odnosu na društvo.
Pravno i faktičko raspolaganje tim pravima moguće je tek nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju i provođenja odgovarajućih registracija.
Sukob nasljednog prava i prava privrednih društava
Ovdje dolazi do svojevrsne kolizije između dva pravna režima.
S jedne strane, nasljedno pravo polazi od toga da imovina ostavioca prelazi na nasljednike u trenutku smrti.
S druge strane, pravo privrednih društava zahtijeva da se promjene u vlasničkoj strukturi mogu ostvarivati prema društvu tek nakon pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju i odgovarajućih upisa.
Prednost se daje principu pravne sigurnosti, jer je potrebno da struktura vlasništva i udjeli članova društva budu jasno utvrđeni i vidljivi u javnim registrima.
Šta se ne može raditi dok se ne riješi pitanje nasljeđivanja?
Dok ne bude imenovan privremeni staralac zaostavštine ili dok nasljednici ne budu upisani kao novi vlasnici društva, nije moguće preduzimati određene radnje u ime društva.
U takvoj situaciji nije moguće izvršiti odjavu zaposlenog zbog smrti, vršiti plaćanja dospjelih obaveza putem transakcionog računa niti imenovati vršioca dužnosti direktora.
Zbog toga je neophodno ili imenovati privremenog staraoca zaostavštine ili što prije okončati ostavinski postupak.