Skip to Content

Evropski izvještaj nije za veliku štetu: Kako je vozač zbog 500 KM izgubio pravo na 11.000 KM?

Analiza presude Vrhovnog suda RS broj 89 0 P 083876 24 Rev o ograničenjima Evropskog izvještaja
29. септембар 2025. by
Evropski izvještaj nije za veliku štetu: Kako je vozač zbog 500 KM izgubio pravo na 11.000 KM?
Tanja Srdanović

Uvod: Brzo rješenje ili skupi rizik?


Svaki vozač koji je imao manju saobraćajnu nezgodu zna za Evropski izvještaj – obrazac koji omogućava brzo rješavanje štete bez pozivanja policije. Iako je praktičan, presuda Vrhovnog suda Republike Srpske (broj 89 0 P 083876 24 Rev) otkriva da potpisivanje ovog dokumenta nosi rizik koji mnogi vozači zanemaruju, a koji ih može koštati hiljade maraka.

Slučaj iz prakse: Kada "manja šteta" postane velika glavobolja


U konkretnom slučaju, nakon saobraćajne nezgode, vozači su se dogovorili o krivici i, kako bi pojednostavili proceduru, popunili i potpisali Evropski izvještaj. Nije bilo policijskog uviđaja. Osiguravajuća kuća je, na osnovu izvještaja, oštećenoj strani van suda isplatila 500 KM, što je zakonski limit za "manju materijalnu štetu" kada se koristi ovaj obrazac.

Međutim, naknadnim vještačenjem utvrđeno je da stvarna šteta na vozilu iznosi čak 11.327,26 KM. Oštećena strana je tužila osiguranje, tražeći isplatu razlike. Nižestepeni sudovi su presudili u njenu korist.

Odluka Vrhovnog suda: Zašto je zahtjev za punu odštetu odbijen?


Vrhovni sud je donio potpuno drugačiju odluku. Usvojio je reviziju osiguravajuće kuće, preinačio obje niže presude i u potpunosti odbio zahtjev tužiteljice za isplatu dodatne štete.

Sud je zauzeo jasan stav: Evropski izvještaj o saobraćajnoj nezgodi je zakonom predviđen isključivo za manje materijalne štete koje ne prelaze iznos od 500,00 KM.

Ključna pravna pouka: Lex Specialis – Poseban zakon je iznad opšteg


Obrazloženje suda se temelji na pravnom načelu lex specialis derogat legi generali (poseban zakon ukida opšti zakon). Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, koji reguliše upotrebu Evropskog izvještaja, poseban je zakon i ima prednost nad opštim odredbama Zakona o obligacionim odnosima koji reguliše naknadu pune štete.

Vrhovni sud je zaključio da je tužiteljica, svjesno birajući bržu i jednostavniju proceduru (popunjavanje Evropskog izvještaja), preuzela rizik da stvarna šteta može biti veća od 500 KM. Prihvatanjem vansudske isplate od 500 KM na osnovu tog izvještaja, ona je, po tumačenju suda, izgubila pravo da naknadno potražuje razliku do pune štete.

Šta ovo znači za vozače? Mislite dvaput prije potpisivanja


Ova presuda postavlja važan presedan i šalje jasnu poruku svim vozačima:

  • Procijenite štetu pažljivo: Ako sumnjate da šteta na vozilu, čak i naizgled manja, prelazi 500 KM, ne potpisujte Evropski izvještaj.

  • Zovite policiju: Za svaku štetu koja bi mogla biti veća od 500 KM, najsigurnija opcija je pozvati policiju da izvrši uviđaj. Policijski zapisnik je osnov za naplatu pune, stvarne štete.

Iako Evropski izvještaj nudi brzinu i jednostavnost, ta pogodnost ima svoju cijenu. Odluka Vrhovnog suda potvrđuje da je ta cijena odricanje od prava na potraživanje bilo kakvog iznosa preko zakonskog limita za manju štetu.

Prodaja imovine sopstvenoj firmi? Vrhovni sud Republike Srpske kaže: "Ne može!"
Analiza presude Vrhovnog suda RS broj 90 0 P 053936 25 Rev o fiktivnoj prodaji bračne imovine

Prodaja imovine sopstvenoj firmi? Vrhovni sud Republike Srpske kaže: "Ne može!"
Analiza presude Vrhovnog suda RS broj 90 0 P 053936 25 Rev o fiktivnoj prodaji bračne imovine