Skip to Content

Kada strancima nije potrebna radna dozvola u BiH i Republici Srpskoj?

11. децембар 2025. by
Kada strancima nije potrebna radna dozvola u BiH i Republici Srpskoj?
Tanja Srdanović

Zapošljavanje stranih državljana u Bosni i Hercegovini često podrazumijeva složene administrativne procedure. Međutim, Zakon o strancima BiH i Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske predviđaju niz izuzetaka.

U određenim situacijama, stranci mogu raditi legalno bez pribavljanja radne dozvole, pod uslovom da se poštuju specifični uslovi i vremenska ograničenja.

Rad bez radne dozvole na nivou BiH


Prema članu 77. Zakona o strancima, određene kategorije stranaca mogu raditi u BiH bez radne dozvole, bez obzira na to da li borave na osnovu viznog, bezviznog ili privremenog boravka. Ovo se prvenstveno odnosi na:

  • Projekte od značaja za BiH: Stranci angažovani na projektima koji su od vitalnog značaja za državu.
  • Ključne stručnjake: Lica koja su neophodna za realizaciju navedenih projekata.
  • Međunarodne tendere: Stranci upućeni na rad u BiH na osnovu ugovora između stranog poslodavca i korisnika usluga u BiH, ako je posao dobijen putem međunarodnog tendera (na određeno vrijeme).

Izuzeci u Republici Srpskoj


Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva (ZZSD) Republike Srpske u članu 10. detaljno definiše kategorije lica kojima nije potrebna radna dozvola.

Ovi izuzeci obuhvataju širok spektar djelatnosti, od biznisa i nauke do umjetnosti i sporta, često uz ograničenje boravka (npr. do 30 dana neprekidno ili 3 mjeseca godišnje):

Poslovni i akademski sektor

  1. Članovi nadzornih odbora: Ako imenovanje nema karakter radnog odnosa i ne traje duže od 3 mjeseca godišnje.
  2. Osnivači privrednih društava: Koji obavljaju poslove u svojoj firmi, bez zasnivanja radnog odnosa (max. 3 mjeseca godišnje).
  3. Univerzitetski profesori i naučnici: Angažovani na visokoškolskim ustanovama, na usavršavanju ili na projektima važnim za Republiku.
  4. Predavači stranih institucija: U okviru kulturne i obrazovne saradnje.

Diplomatija, misije i vjerske zajednice

  1. Službenici stranih vlada (civilni i vojni): Koji rade po osnovu ugovora o saradnji sa organima BiH.
  2. Članovi međunarodnih naučnih misija: Koji vrše istraživanja.
  3. Predstavnici vjerskih zajednica: Dok obavljaju poslove isključivo vezane za vjersku službu.

Kultura, mediji i sport

  1. Akreditovani strani dopisnici i izvještači stranih medija.
  2. Umjetnici i tehničko osoblje: Uključujući operu, balet, dramu, muziku i prateće osoblje na festivalima/kolonijama (max. 30 dana neprekidno ili 3 mjeseca godišnje).
  3. Učesnici sportskih i šahovskih priredbi.
  4. Stručnjaci za kulturnu baštinu, bibliotekarstvo i arhivistiku (max. 30 dana neprekidno ili 3 mjeseca godišnje).

Tehnička podrška, sajmovi i ostalo

  1. Stručno usavršavanje: Stranci koje strani poslodavac šalje radi obuke zaposlenih u RS, ili stranci sa boravkom u svrhu obuke (max. 3 mjeseca godišnje).
  2. Servisiranje opreme: Isporuka i montaža mašina (max. 30 dana neprekidno ili 3 mjeseca godišnje).
  3. Učesnici naučnih skupova i sajmova: Gdje izlaže njihov poslodavac.
  4. Zaposleni u cirkusima i zabavnim parkovima (max. 3 mjeseca godišnje).

Statusna pitanja i porodica

  1. Supružnici i djeca: Stranci u braku ili vanbračnoj zajednici sa državljaninom RS/BiH (ili su djeca istih), uz odobren boravak.
  2. Studenti i učenici: Za poslove privremenog karaktera.
  3. Stalni boravak i azil: Stranci sa stalnim boravkom, međunarodnom ili privremenom zaštitom imaju ista prava na rad kao i domaći građani.

Ključna napomena: Ugovor je i dalje obavezan!


Iako za gore navedene kategorije nije potrebna radna dozvola, to ne oslobađa poslodavca svih administrativnih obaveza.

Ako se rad stranca može podvesti pod član 10. ZZSD, obavezno je zaključivanje ugovora o radu. Dakle, izuzeće se odnosi samo na pribavljanje dozvole, ali ne i na formalizaciju radnog odnosa.

Kaznene odredbe


Zakon je strog prema poslodavcima koji ne ispoštuju proceduru.

Prema članu 15. ZZSD, čak i kada radna dozvola nije potrebna, nepostojanje pismenog ugovora o radu sa strancem (u skladu sa članom 2. zakona) predstavlja prekršaj.

  • Propisana kazna: Novčana kazna za poslodavca kreće se u rasponu od 500 KM do 50.000 KM.
Zaštita plata i naknada u Republici Srpskoj: Šta radnici i poslodavci trebaju znati

Zaštita plata i naknada u Republici Srpskoj: Šta radnici i poslodavci trebaju znati