Poslodavac može provjeriti sumnju na zloupotrebu bolovanja
Svaki poslodavac ima pravo da, u slučaju sumnje na zloupotrebu bolovanja, izvrši kontrolu opravdanosti bolovanja zaposlenog.
Ova mogućnost treba biti propisana Pravilnikom o radu, a kontrola se može sprovesti putem posebne komisije ili na drugi način koji poslodavac odredi.
Zloupotreba bolovanja može se provjeriti kod nadležnog ljekara koji je izdao doznaku ili kod kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, putem kontrolora bolovanja, u skladu sa članom 55. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Ko odlučuje o privremenoj spriječenosti za rad
Prema članu 55. istog zakona, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, koji o tome obavještava:
- samog osiguranika,
- poslodavca,
- i nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
Na odluku izabranog doktora, osiguranik, poslodavac ili kontrolor zavoda mogu u roku od 48 sati uložiti prigovor, o kojem odlučuje ljekarska komisija zavoda. Odluka komisije smatra se konačnom.
Obaveza radnika da obavijesti poslodavca o bolovanju
Član 72. stav (5) Zakona o radu propisuje da je radnik dužan u roku od tri dana od nastupanja spriječenosti za rad dostaviti poslodavcu pisanu obavijest o bolovanju.
Za vrijeme bolovanja, nadzor nad opravdanošću odsustva vrše kontrolor kantonalnog zavoda i poslodavac, ukoliko on isplaćuje naknadu na teret svojih sredstava (prvih 42 dana bolovanja).
Pravo poslodavca na nadzor
Poslodavac ima pravo da zatraži od izabranog doktora da preispita razloge bolovanja i da provjeri:
- da li se radnik pridržava uputa za liječenje,
- da li se bez odobrenja udaljio iz mjesta prebivališta,
- i da li postoje osnovi sumnje na zloupotrebu bolovanja.
Isto tako, u roku od 48 sati, poslodavac može podnijeti prigovor kontroloru kantonalnog zavoda uz obrazloženje sumnje na zloupotrebu.
Kada radnik gubi pravo na naknadu plaće
Prema članu 45. Zakona o zdravstvenom osiguranju, radnik nema pravo na naknadu plaće ako:
- namjerno izazove privremenu nesposobnost za rad,
- sprječava proces ozdravljenja,
- obavlja posao ili prima platu tokom bolovanja,
- ne odazove se na poziv doktora,
- ne poštuje upute za liječenje,
- bez odobrenja napusti mjesto prebivališta,
- ili se ne javi doktoru u roku od tri dana od početka bolesti.
U tom slučaju, gubitak prava na naknadu traje od trenutka nastanka okolnosti pa sve dok one postoje.
Postupak nakon dugotrajnog bolovanja
Ako bolovanje traje neprekidno ili s prekidima ukupno 12 mjeseci zbog iste bolesti u periodu od dvije godine, izabrani doktor dužan je uputiti radnika nadležnom tijelu PIO/MIO radi procjene radne sposobnosti i eventualne invalidnosti (član 60. Zakona o zdravstvenom osiguranju).
Posljedice utvrđene zloupotrebe bolovanja
Ukoliko se utvrdi da je radnik zloupotrijebio bolovanje, a takvo ponašanje je u Pravilniku o radu definisano kao teža povreda radne obaveze, poslodavac ima pravo da jednostrano raskine ugovor o radu — bez otkaznog roka, u skladu s članom 97. Zakona o radu.