Uvod: Javne nabavke pod lupom suda
Postupci javnih nabavki su temelj transparentnog trošenja javnog novca, ali često postaju poprište pravnih bitaka. Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske (broj 59 0 Ps 034038 21 Rev) služi kao snažan podsjetnik da naručioci poslova ne mogu ignorisati zakonske procedure i odluke nadležnih tijela bez ozbiljnih finansijskih posljedica.
Slučaj iz prakse: Dva puta poništen tender, ugovor ipak nije sklopljen
Javno preduzeće (tuženi) je provelo postupak javne nabavke za održavanje sistema. Ponuda konzorcija dvije firme (tužitelji) je odbačena kao nekvalifikovana, a posao je dodijeljen drugoj kompaniji. Međutim, tu se priča komplikuje:
Prva žalba: Tužitelji su se žalili Kancelariji za razmatranje žalbi (KRŽ), koja je usvojila njihovu žalbu. KRŽ je utvrdila da je ponuda tužitelja bila kvalifikovana, a ponuda izabranog ponuđača nije, te je poništila odluku javnog preduzeća.
Ponavljanje greške: U ponovnom postupku, javno preduzeće je opet izabralo istu firmu, nakon što je spornom provjerom na terenu utvrdilo da tužitelji navodno nemaju dovoljno mašina.
Druga žalba: Tužitelji su se ponovo žalili, a KRŽ je još jednom usvojila žalbu, poništivši i novu odluku i već sklopljeni ugovor sa drugom firmom.
Odbijanje ugovora: Nakon što je KRŽ nedvosmisleno utvrdila da je njihova ponuda najbolja, tužitelji su zatražili od javnog preduzeća da sa njima sklopi ugovor, što je preduzeće odbilo. Zbog toga su tužitelji podnijeli tužbu za naknadu štete u vidu izmakle dobiti.
Odluka Vrhovnog suda: Obaveza sklapanja ugovora nije stvar izbora
Vrhovni sud je odbio reviziju javnog preduzeća i potvrdio odluke nižestepenih sudova, čime je tuženom naloženo da tužiteljima isplati ukupan iznos od 135.935,35 KM na ime štete i izmakle dobiti.
Ključni argumenti suda: Zašto je javno preduzeće moralo platiti?
Rezonovanje suda bilo je jasno i utemeljeno na nekoliko ključnih tačaka:
Vezanost za odluke KRŽ: Parnični sud je vezan za odluke Kancelarije za razmatranje žalbi kao nadležnog organa za utvrđivanje zakonitosti postupka javne nabavke. KRŽ je u više navrata potvrdila da je javno preduzeće postupilo nezakonito.
Zakonska obaveza sklapanja ugovora: Nakon što je KRŽ utvrdila da je ponuda tužitelja najpovoljnija, tuženi je imao zakonsku obavezu da sa njima sklopi ugovor.
Odgovornost za štetu: Prema Zakonu o obligacionim odnosima, lice koje je po zakonu obavezno da sklopi ugovor dužno je nadoknaditi štetu ako to ne učini. Ovu mogućnost izričito predviđa i Zakon o javnim nabavkama.
Precizan obračun štete: Šteta, koju je utvrdio vještak, sastojala se od izgubljene dobiti (očekivani prihod umanjen za sve troškove koje bi tužitelji imali) i troškova učešća na tenderu.
Pouka presude: Odluke Ureda za žalbe se moraju poštovati
Ova presuda šalje nedvosmislenu poruku svim ugovornim organima u sistemu javnih nabavki: odluke Kancelarije za razmatranje žalbi su obavezujuće i ne mogu se ignorisati. Pokušaj zaobilaženja zakona i izigravanja prava najpovoljnijeg ponuđača ne samo da je nezakonit, već na kraju dovodi do obaveze plaćanja značajne odštete iz javnih sredstava.