Zakon o zaštiti od klevete u Bosni i Hercegovini uspostavlja jasna pravila o odgovornosti za iznošenje ili pronošenje neistinitih činjenica koje mogu nanijeti štetu ugledu fizičkih i pravnih lica, uz precizno definisane izuzetke, procesne garancije i rokove.
Pojam i osnov odgovornosti za klevetu
Za klevetu je odgovorno svako lice koje iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinite činjenice prouzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica, pri čemu je to lice identifikovano trećem licu. Odgovornost postoji kada je šteta prouzrokovana namjerno ili iz nepažnje.
Kod klevete učinjene putem sredstava javnog informiranja, odgovornost snose autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i svako drugo lice koje je vršilo nadzor nad sadržajem spornog izražavanja.
Kleveta u pitanjima od političkog i javnog interesa
Kada se izražavanje neistinite činjenice odnosi na pitanja od političkog ili javnog interesa, odgovornost za štetu postoji samo ako je štetnik znao da je izražavanje neistinito ili je nepažnjom zanemario njegovu neistinitost.
Isti pooštreni standard odgovornosti primjenjuje se i u slučajevima kada je oštećeni javni službenik, bivši javni službenik ili kandidat za funkciju u javnom organu, pod uslovom da prema općem shvatanju javnosti ima značajan uticaj na pitanja od političkog ili javnog interesa.
Zaštita ugleda umrlih lica
U slučaju da se izražavanje neistinite činjenice odnosi na umrlo lice, zahtjev za zaštitu može podnijeti nasljednik prvog reda, ali samo ako je takvo izražavanje nanijelo štetu ugledu samog nasljednika.
Izuzeci od odgovornosti za klevetu
Odgovornost za klevetu ne postoji u sljedećim situacijama:
- ako izražavanje predstavlja mišljenje ili je u suštini istinito, a netačno samo u nebitnim elementima,
- ako je štetnik po zakonu bio obavezan da iznosi ili pronosi izražavanje, ili je to činio u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka,
- ako je iznošenje ili pronošenje izražavanja bilo razumno.
Prilikom ocjene razumnosti sud cijeni sve okolnosti konkretnog slučaja, uključujući način, oblik i vrijeme izražavanja, prirodu i stepen prouzrokovane štete, dobronamjernost i profesionalne standarde štetnika, eventualni pristanak oštećenog, vjerovatnost nastanka štete i bez izražavanja, kao i da li se radi o objektivnoj informaciji o izjavama drugih lica ili o pitanjima privatnog života nasuprot pitanjima od javnog značaja.
Obaveza ublažavanja štete
Oštećeni je dužan da poduzme sve potrebne mjere radi ublažavanja štete uzrokovane izražavanjem neistinite činjenice, a naročito da štetniku podnese zahtjev za ispravku tog izražavanja.
Zaštita povjerljivih novinarskih izvora
Novinari i druga lica profesionalno uključena u prikupljanje i saopćavanje informacija javnosti imaju pravo da ne otkriju identitet povjerljivog izvora. Ovo pravo obuhvata i zaštitu dokumenata i drugih materijala koji bi mogli dovesti do otkrivanja identiteta izvora i nije ograničeno ni u jednom postupku koji se vodi po osnovu zakona o kleveti.
Isto pravo pripada i drugim licima koja u okviru svog profesionalnog odnosa sa novinarima saznaju identitet povjerljivog izvora.
Obeštećenje i sudske mjere
Obeštećenje se određuje isključivo radi naknade štete i mora biti u srazmjeri sa nanesenom štetom ugledu oštećenog. Sud prilikom odlučivanja cijeni sve okolnosti slučaja, uključujući mjere koje je štetnik poduzeo radi ublažavanja štete, eventualnu novčanu korist ostvarenu klevetom, kao i mogućnost da dosuđeni iznos dovede do ozbiljnih materijalnih poteškoća ili stečaja štetnika.
Zabrana ili ograničavanje izražavanja prije njegovog objavljivanja nije dozvoljena. Privremene sudske mjere zabrane daljnjeg pronošenja mogu se izreći samo ako je sa najvećom sigurnošću učinjeno vjerovatnim postojanje štete i opasnost od nepopravljive štete, dok se stalne mjere mogu odnositi isključivo na konkretno klevetničko izražavanje i konkretno odgovorno lice.
Mirenje stranaka i rokovi
Sud je dužan, čim procijeni da su se stekli uslovi, ispitati mogućnost mirenja stranaka.
Rok za podnošenje zahtjeva za naknadu štete iznosi tri mjeseca od dana saznanja za sporno izražavanje i identitet štetnika, a u svakom slučaju najduže godinu dana od dana kada je izražavanje izneseno trećem licu. Ako oštećeni umre tokom postupka, njegov nasljednik prvog reda može nastaviti postupak pod zakonom propisanim uslovima i rokovima.
Nadležnost i hitnost postupka
Za sporove zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja nadležan je općinski sud. Postupak se smatra hitnim, a sud je dužan da po tužbi postupi u roku od 30 dana od njenog prijema.