Uvod
Jasno objašnjenje osnovnih pravila odgovornosti za štetu u Bosni i Hercegovini
Razvoj vještačke inteligencije donio je nove mogućnosti, ali i nove rizike — uključujući štetu koja može nastati njenim korištenjem. Iako posebni propisi o AI još ne postoje, primjenjuju se opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima (ZOO).
Opšti princip: Ko prouzrokuje štetu, mora je nadoknaditi
Član 154. ZOO – osnov odgovornosti
Prema osnovnom pravilu, svako ko drugome prouzrokuje štetu dužan je da je nadoknadi, osim ako dokaže da šteta nije nastala njegovom krivicom.
Ovo je polazna tačka i primjenjuje se i na situacije kada je šteta nastala korištenjem AI alata.
U istom članu propisano je i sljedeće:
- Za štetu koja potiče od stvari ili djelatnosti povećane opasnosti odgovara se bez obzira na krivicu (tzv. objektivna odgovornost).
- Postoji i niz drugih slučajeva u kojima se odgovara bez obzira na krivicu, ako je tako propisano zakonom.
Koja vrsta štete se može tražiti?
Član 155. ZOO – vrste štete
Zakon predviđa tri tipa štete:
- Materijalna šteta – umanjenje imovine ili propuštena dobit (npr. gubitak klijenata zbog pogrešnog AI izvještaja).
- Nematerijalna šteta – fizički ili psihički bol, kao i strah.
- Izmakla korist – šteta nastala zato što se imovina nije povećala koliko bi inače.
Sve ove vrste mogu nastati i u vezi s AI generisanim sadržajem ili radnjama.
Kada postoji krivica?
Član 158. ZOO – namjera ili nepažnja
Krivica postoji ako je šteta prouzrokovana:
- namjerno ili
- nepažnjom (npr. nedovoljna provjera podataka koje AI generiše).
U praksi, ako korisnik koristi AI bez potrebnog nadzora ili kontrole, može se smatrati da je postupao nepažljivo.
AI i opasne djelatnosti: Kada se odgovara bez krivice?
Član 173. ZOO – šteta od opasne stvari ili djelatnosti
Ako šteta nastane u vezi s opasnom stvari ili opasnom djelatnošću, pretpostavlja se da potiče od te djelatnosti — osim ako se dokaže suprotno.
U digitalnom kontekstu, ovo može uključivati:
- automatizovane sisteme koji samostalno donose odluke,
- AI alate koji prave greške visokog rizika (npr. finansijski sistemi, automatizovani nadzor, industrijska robotika).
Ključna posljedica:
Odgovornost nastaje i bez krivice, što znači da se oštećeni ne mora dokazivati nepažnju ili namjeru.
Odgovornost poslodavca za štetu koju AI ili radnik prouzrokuje trećem licu
Član 170. ZOO – odgovornost preduzeća
Ako radnik, koristeći AI ili bilo kojom drugom radnjom „u vezi sa radom", prouzrokuje štetu trećem licu:
- preduzeće odgovara za štetu, osim ako dokaže da je radnik postupao potpuno suprotno pravilima i onako kako nije smio.
- Oštećeni može zahtijevati naknadu i direktno od radnika, ali samo ako je radnik štetu prouzrokovao namjerno.
- Ovo pravilo ne isključuje odgovornost za štetu nastalu od opasnih djelatnosti ili opasnih stvari.
Drugim riječima — ako radnik koristi AI kao dio posla, a AI generiše štetu trećem licu, poslodavac je prvi na liniji odgovornosti.
Zaključak
Kada je riječ o šteti nastaloj korištenjem vještačke inteligencije, trenutno se primjenjuju opšta pravila ZOO-a:
- osnovna odgovornost nastaje zbog krivice,
- za opasne djelatnosti odgovara se i bez krivice,
- poslodavci odgovaraju za štetu koju radnici učine u vezi s radom, uključujući i upotrebu AI.