Vrhovni sud Federacije BiH donio je 6. juna 2024. godine presudu koja mijenja pravila o odgovornosti za napade pasa lutalica. U slučaju maloljetne djevojčice koju je pas napao u dvorištu porodične kuće u Brezi, sud je presudio da su za štetu solidarno odgovorni i Opština Breza i Zeničko-dobojski kanton.
Ova odluka je prekretnica jer jasno kaže da odgovornost nije samo na lokalnoj zajednici, već i na višem, kantonalnom nivou vlasti. Djevojčici je dosuđena odšteta od 3.110,00 KM, a presuda šalje snažnu poruku svim nivoima vlasti o njihovoj zajedničkoj dužnosti da osiguraju sigurno okruženje za građane.
Odluka Vrhovnog suda: Solidarna odgovornost
Vrhovni sud Federacije BiH je u svojoj presudi od 6. juna 2024. godine zaključio da su za štetu uzrokovanu ujedom psa lutalice solidarno odgovorni kako Opština Breza tako i Zeničko-dobojski kanton. Djevojčici je dosuđena odšteta od 3.110,00 KM.
Ova odluka predstavlja značajnu promjenu u sudskoj praksi jer jasno uspostavlja odgovornost na više nivoa vlasti, a ne samo na lokalnom nivou.
Put do pravde: Preokret na Vrhovnom Sudu
Slučaj je prošao kroz tri sudske instance s različitim ishodima. Prvobitno su Opštinski i Kantonalni sud u Zenici presudili da je za štetu odgovorna isključivo Opština Breza, oslobađajući kanton svake odgovornosti.
Međutim, Vrhovni sud FBiH je napravio ključni zaokret. Zaključeno je da su niži sudovi pogrešno primijenili zakon, jer problem pasa lutalica nije samo komunalno pitanje, već i pitanje zaštite životinja koje zahtijeva angažman više nivoa vlasti.
Obrazloženje suda: Višeslojni pristup odgovornosti
Vrhovni sud u svojem obrazloženju navodi da pitanje uklanjanja pasa lutalica sa javnih površina ne treba posmatrati isključivo kao komunalnu djelatnost, nego da ovaj problem treba sagledavati i sa aspekta zaštite životinja.
Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja ne propisuje ko odgovara za štetu koju naprave napuštene životinje, niti ko je dužan da sa ulica skloni napuštene životinje, ali određeno propisuje ko osniva sklonište za životinje. Pored jedinica lokalne samouprave, to može i kanton. Nadležni organ kantona pored organa grada ili opštine izdaje dozvolu za formiranje skloništa za životinje, na osnovu uputstva koje propisuje nadležno ministarstvo, te da se skloništa finansiraju i iz budžeta kantona.
To znači da se odgovornost za nastalu štetu ne može cijeniti samo na odredbama Zakona o komunalnoj djelatnosti, prema kojima obavljanje kafilerijskih usluga obezbjeđuje opština. Umjesto toga, odgovornost mora biti promatrana kroz prizmu zaštite životinja i uloge koju kantonalne vlasti imaju u tom sistemu.