Glas kao biometrijski podatak
Prema članu 3. Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, glas se smatra biometrijskim podatkom, odnosno posebnom kategorijom ličnih podataka.
Zakon jasno propisuje da je obrada posebnih kategorija ličnih podataka zabranjena, osim u izuzecima predviđenim samim zakonom.
Kada je obrada biometrijskih podataka dozvoljena
Zakon dopušta obradu ovih podataka samo u posebnim slučajevima, kao što su:
- kada je nosilac podataka dao izričitu saglasnost,
- ako je obrada nužna radi zaštite života, zdravlja ili imovine lica koje ne može dati pristanak (npr. osoba s invaliditetom, nestala lica i sl.),
- kada je obrada potrebna za ispunjenje zakonskih obaveza iz radnog prava,
- u svrhu zdravstvene zaštite ako podatke obrađuje ovlašteno medicinsko osoblje koje je dužno čuvati profesionalnu tajnu,
- ako se obrada sprovodi u okviru zakonitog rada organizacija s političkim, sindikalnim, filozofskim ili religijskim ciljevima,
- ako su podaci javno dostupni po volji samog lica,
- ili kada postoji poseban javni interes, u skladu sa zakonom koji mora propisati i mjere zaštite.
Snimanje glasa i saglasnost radnika
Ako poslodavac za obavljanje određenog posla zahtijeva snimanje i prepoznavanje glasa, saglasnost radnika je neophodan uslov za obavljanje tog posla. Takav zahtjev mora biti jasno naveden u ugovoru o radu ili opisu radnog mjesta.
U slučaju da radnik odbije dati saglasnost za snimanje glasa, poslodavac može izvršiti premještaj tog radnika na drugo radno mjesto, pod uslovom da ono postoji i da radnik ispunjava potrebne uslove. Ako odgovarajuće radno mjesto ne postoji, ili radnik odbije premještaj, poslodavac ima pravo da raskine ugovor o radu.
Pravna osnova za otkaz ugovora
U Republici Srpskoj, ovakav osnov za otkaz propisan je članom 179. Zakona o radu, dok je u Federaciji BiH članom 96. Zakona o radu.
U oba slučaja, poslodavac može otkazati ugovor uz propisani otkazni rok, ako radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
Slobodna i svjesna saglasnost – ključni element
Vrlo je važno naglasiti da saglasnost radnika mora biti dobrovoljna, konkretna i svjesna odluka o obradi njegovih ličnih podataka.
Ukoliko bi došlo do spora ili otkaza ugovora o radu, upravo način davanja te saglasnosti mogao bi imati presudan značaj za ocjenu zakonitosti postupanja poslodavca.