Zakon o radu Republike Srpske propisuje ključna pravila koja regulišu odnose između radnika i poslodavca. U praksi se najčešće postavljaju pitanja upravo o tome šta radnik mora uraditi tokom otkaznog roka, kako se utvrđuje njegova odgovornost i ko snosi troškove doprinosa za vrijeme neplaćenog odsustva.
Obaveze radnika tokom otkaznog roka
Prema članu 15. Zakona o radu, radnik je dužan da do isteka otkaznog roka uredno izvršava sve obaveze iz ugovora o radu. To uključuje i primopredaju poslova, predaju dokumentacije, kao i vraćanje sredstava i opreme koje koristi na radnom mjestu.
Ako ugovorom o radu nije posebno definisano šta tačno radnik treba da preda ili završi u tom periodu, ne može se smatrati da je nanio štetu poslodavcu ukoliko sve obaveze iz ugovora izvršava na uobičajen način.
Važno je naglasiti da poslodavac ne smije zadržati dio plate radnika bez njegove saglasnosti ili bez pravosnažne sudske odluke. Član 136. Zakona o radu to izričito zabranjuje, čime se štite prava radnika od samovoljnog umanjenja zarade.
Disciplinski postupak i utvrđivanje odgovornosti radnika
Zakon o radu Republike Srpske ne poznaje pojam „disciplinskog postupka" u klasičnom smislu, već uređuje postupak utvrđivanja odgovornosti radnika.
Poslodavci, međutim, mogu u svojim internim aktima — pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru — predvidjeti kako se takav postupak vodi, ko učestvuje u njemu i na koji način se donose odluke.
Ako poslodavac odluči da u komisiji učestvuje i lice koje nije zaposleno kod njega (npr. eksterni član sa stručnim znanjem), to mora biti jasno navedeno u opštem aktu i rješenju o pokretanju postupka. Takav pristup nije moguć u javnom sektoru, jer je tamo zakonom propisan način imenovanja disciplinskih komisija i njihova nadležnost.
Neplaćeno odsustvo i plaćanje doprinosa
Zakon o radu predviđa da za vrijeme neplaćenog odsustva radniku miruju sva prava i obaveze po osnovu rada.
Za razliku od ranijih propisa, sada važeći zakon ne obavezuje radnika da sam plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje u tom periodu, niti ih može plaćati poslodavac — jer radnik tada nije prijavljen na obavezne vidove osiguranja.
Drugim riječima, poslodavac nema zakonsku obavezu da za vrijeme neplaćenog odsustva uplaćuje doprinose, niti ih kasnije može potraživati od radnika.
Ako radnik želi kontinuitet osiguranja, može se dobrovoljno prijaviti na penzijsko i invalidsko osiguranje prema Zakonu o PIO-u.