Svaka organizacija koja prikuplja i obrađuje lične informacije mora razmišljati o tome kako ih zaštititi. Dvije ključne metode koje omogućavaju da se privatnost zadrži, a podaci ipak koriste u poslovne svrhe, jesu anonimizacija i pseudonimizacija.
Zašto se sprovodi anonimizacija i pseudonimizacija?
Svrha ovih procesa je da se obezbijedi da se lični podaci ne mogu direktno povezati s konkretnim osobama. To je naročito važno u situacijama kada se podaci koriste za analize, istraživanja ili interne izvještaje, jer se time smanjuje rizik od zloupotrebe informacija.
U svakoj kompaniji u kojoj se obrađuju lični podaci, odgovornost za pravilnu primjenu ovih mjera imaju službenici za zaštitu podataka, IT sektor i svi koji na bilo koji način rukuju ličnim informacijama. Organizacije su dužne redovno pregledati i ažurirati svoje politike zaštite podataka, posebno ako se promijene okolnosti ili pravila.
Šta znače pojmovi anonimizacija i pseudonimizacija?
Anonimizacija je proces u kojem se iz podataka uklanjaju svi identifikatori – imena, adrese, brojevi telefona i druge informacije koje bi mogle otkriti identitet osobe. Nakon toga, ti podaci više ne mogu biti povezani s konkretnim licem.
Pseudonimizacija, s druge strane, podrazumijeva zamjenu ličnih podataka drugim oznakama ili kodovima. Takvi podaci se i dalje mogu povezati s osobom, ali samo ako se koristi dodatna, posebno zaštićena informacija – poput tajnog ključa ili enkripcije.
Kako se vrši anonimizacija podataka?
Cilj anonimizacije je da se privatnost pojedinaca u potpunosti zaštiti. Organizacije to najčešće postižu kroz sljedeće metode:
- Šifrovanje ili "miješanje" znakova (scrambling): Mijenjaju se slova ili brojevi u podacima tako da oni postaju neprepoznatljivi.
- Diferencijalna privatnost: Dodaje se tzv. "matematički šum", koji sprečava da se iz statističkih podataka otkrije da li je neka osoba dio skupa.
- Agregacija: Više pojedinačnih zapisa se grupiše i prikazuje kao zbirni podatak (npr. prosječne plate u odjeljenju umjesto plate pojedinaca).
Kako funkcioniše pseudonimizacija?
Za razliku od anonimizacije, pseudonimizacija ne briše podatke trajno – ona ih samo "sakrije" iza šifre ili tokena. Originalne informacije mogu se vratiti ako postoji poseban ključ ili algoritam za dešifrovanje.
Primjena pseudonimizacije pomaže organizacijama da ispune obaveze prema GDPR-u i smanje rizik od neovlaštenog pristupa.
Neke od najčešće korištenih metoda su:
- Tokenizacija: Osjetljivi podaci se zamjenjuju slučajnim oznakama (tokenima) koje same po sebi nemaju značenje.
- Hash funkcije: Pretvaraju podatke bilo koje veličine u kodove fiksne dužine – slično digitalnom otisku prsta.
- Maskiranje: Određeni dijelovi podataka se skrivaju ili zamjenjuju nasumičnim znakovima (npr. 555-***-789).
Zaključak – sigurnost počinje odgovornošću
Anonimizacija i pseudonimizacija nisu samo tehničke procedure – one su pokazatelj ozbiljnog pristupa zaštiti podataka i poštovanju prava pojedinaca.
Organizacije koje redovno primjenjuju ove metode ne samo da smanjuju rizik od curenja informacija, već i grade povjerenje svojih klijenata i partnera.