Uvod
U IT sektoru često fleksibilnost rada nadmašuje njegovu formalnost i dešavaju se situacije u kojima se zadaci delegiraju preko „freelance" angažmana ili ugovora o djelu. Međutim, nije svaka takva saradnja zaista freelance - često se radi o prikrivenom radnom odnosu. Ugovor o radu i ugovor o djelu su dva potpuno različita pravna instituta.
Ugovor o radu – karakteristike
Prema Zakonu o radu FBiH i Republike Srpske, radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu. Po osnovu ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Ugovor o radu mora biti zaključen u pisanoj formi i sadržavati podatke kao što su mjesto rada, radno vrijeme, plata, godišnji odmor, otkazni rok i sl. (član 24. Zakona o radu FBiH i član 35. Zakona o radu Republike Srpske).
Prednosti zaključenja ugovora o radu?
Za radnika: sigurnost prava (osiguranja, godišnji odmor, bolovanje, otpremnina).
Za poslodavca: obaveze plaćanja doprinosa, poštovanje radnog vremena, zaštita radnika.
Ugovor o djelu/freelance angažman – karakteristike
Ugovor o djelu jedan je od najčešćih oblika angažmana u praksi, posebno kada je riječ o poslovima koji su jasno određeni, vremenski ograničeni i usmjereni na konkretan rezultat.
Ugovor o djelu je ugovor obligacionog prava, i njegovim zaključenjem ne zasniva se radni odnos. U njemu se poslenik (izvođač) obavezuje da obavi određeni posao ili rezultat, a naručilac za taj posao plaća naknadu.
Ugovor o djelu može biti odličan izbor kada je riječ o povremenim i jasno definisanim zadacima. Međutim, ukoliko posao ima sve elemente radnog odnosa, tada bi umjesto njega morao biti sklopljen ugovor o radu. Ključ je da obje strane budu svjesne prednosti i mana, te da odaberu oblik angažmana koji najbolje odgovara prirodi posla.
Legalni rizici i osjetljivosti
Ako inspekcija utvrdi stvarni radni odnos (kontinuiran rad, nadzor, radno mjesto itd.), ugovor o djelu može biti prepoznat kao ugovor o radu - poslodavac se suočava sa retroaktivnim plaćanjem doprinosa, kaznama itd.
Zaključenjem ugovora o djelu za freelancera donosi brojne izazove: rad bez doprinosa ne gradi staž, nema penziju, bolovanje i zaštitu.
Savjeti za praksu
Kada koristiti ugovor o radu:
- kada je potrebna dugoročna saradnja, kontrola nad radnikom, jasna struktura radnog vremena
- kada poslodavac želi osigurati pravnu zaštitu i ispunjavati zakonske obaveze
Kada ići na ugovor o djelu / freelance:
- kratki projekti, jasni rezultati, fleksibilno vrijeme, bez kontinuiteta ili hijerarhije
Šta radnik/poslodavac treba uzeti u obzir?
Moraju uzeti u obzir sljedeće:
- da ugovor mora biti pravno jasan: definisati obim, rezultat, nadzor, rok
- da poslodavac treba osigurati da freelance saradnja nije prikriven radni odnos
- da radnik treba birati način angažmana u skladu sa sigurnošću i slobodom koju želi
Maskirani radni odnos – kad freelance nije freelance
Problem: poslodavci često koriste ugovor o djelu da bi izbjegli doprinose.
Ako freelancer radi:
- svakodnevno
- u kancelariji poslodavca
- pod njegovim nadzorom
- uz obavezan raspored - to je faktički radni odnos
Rizik za poslodavca je da inspekcija može utvrditi da se radi o prikrivenom zapošljavanju.
Posljedice su retroaktivno plaćanje doprinosa i kazne.
Uprkos privlačnosti fleksibilnosti freelance modela, ugovor o radu nosi mnogo više sigurnosti - i za radnika i za poslodavca. U RS i FBiH (Federacija BiH posebno) zakoni jasno razdvajaju radni odnos od obligacionog, ali praksa često pomjera granice.
Zaključak: Ne potpisuj naslijepo
IT sektor je fleksibilan, ali zakon pravi jasne razlike.
Ugovor o radu donosi sigurnost, ugovor o djelu slobodu – oba imaju cijenu.
Poruka: ne potpisuj ništa bez razumijevanja svojih prava.