Ko može sačiniti testament?
Prema članu 62. Zakona o nasljeđivanju FBiH, testament je strogo lični pravni akt i može ga sastaviti svaka osoba koja:
- ima navršenih 15 godina, i
- sposobna je za rasuđivanje.
Ako se ne dokaže suprotno, pretpostavlja se da je zavještatelj bio sposoban rasuđivati u trenutku pisanja testamenta.
Nesposobnost za rasuđivanje postoji kada osoba ne može shvatiti značenje i posljedice svog izjašnjenja ili ne može vladati svojom voljom.
Važno: kasniji gubitak sposobnosti ne utiče na valjanost već sačinjenog testamenta.
Kada je testament ništavan?
Član 63. Zakona o nasljeđivanju FBiH jasno navodi situacije u kojima testament nema pravno dejstvo:
- zavještatelj nije imao 15 godina,
- bio je nesposoban za rasuđivanje,
- testament je sastavljen pod prijetnjom, prinudom,
- zavještatelj je bio prevaren ili je postupao u zabludi.
Nije bitno ko je vršio pritisak – ništavnost postoji i kada prijetnja ili prevara dolazi od treće osobe.
Ako je zabluda ili prinuda uticala samo na pojedine odredbe, ništave su samo te odredbe, ne cijeli testament.
Rokovi i ko može tražiti poništenje testamenta
Prema članu 64. Zakona o nasljeđivanju FBiH, poništenje mogu tražiti samo osobe koje imaju pravni interes:
- u roku od jedne godine od saznanja za razlog ništavosti,
- najkasnije deset godina od proglašenja testamenta.
Za nesavjesne osobe rok je duži – može se tražiti poništenje i do 20 godina od proglašenja.
Forma testamenta kao uslov punovažnosti
Član 65. Zakona o nasljeđivanju FBiH propisuje da je testament punovažan samo ako je:
- sastavljen u propisanoj zakonskoj formi,
- pod uslovima koji su izričito određeni zakonom.
Poništenje zbog nedostatka forme može se tražiti nakon otvaranja nasljeđa:
- u roku od jedne godine od saznanja za testament,
- a najduže deset godina od proglašenja.
Rok od godinu dana počinje teći tek od proglašenja.