Odabir mjesta ostvarivanja zdravstvenog osiguranja
Kada pravno lice (privredno društvo, udruženje građana, obrtnik ili preduzetnik) iz Federacije BiH zaposli radnika koji ima prebivalište u Republici Srpskoj, potrebno je, nakon potpisivanja ugovora o radu, utvrditi gdje radnik želi ostvarivati pravo na zdravstveno osiguranje – u mjestu rada (Federacija BiH) ili mjestu prebivališta (Republika Srpska).
Ako se radnik odluči za zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH
Ukoliko se radnik izjasni da želi da pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje u Federaciji BiH, tada se on prijavljuje na obavezna osiguranja u Federaciji, a poslodavac obračunava i plaća sve poreze i doprinose prema propisima Federacije BiH.
Prijava se vrši isključivo u Poreznoj upravi Federacije BiH, na isti način kao i za radnike s prebivalištem u Federaciji.
To znači da se za tog radnika obavezno obračunavaju i prijavljuju:
- doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO),
- doprinos za zdravstveno osiguranje,
- doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Ako se radnik odluči za zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj
Ako radnik izabere da pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje u Republici Srpskoj, poslodavac je dužan da doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti uplaćuje na račune javnih prihoda Republike Srpske.
U tom slučaju, poslodavac dostavlja Poreskoj upravi RS Mjesečnu prijavu poreza po odbitku (Obrazac 1002) za prijavljene doprinose.
Problem porodiljskih naknada i neusklađenost propisa
U praksi, poseban problem nastaje kada zaposlena žena iz Republike Srpske ostvari radni odnos u Federaciji BiH. Iako zakoni o radu oba entiteta predviđaju pravo na naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva, zbog neusklađenosti entitetskih propisa, ove radnice često ne mogu ostvariti pravo na naknadu plate.
U Federaciji BiH ne postoji obaveza plaćanja doprinosa za dječiju zaštitu – ovo pravo se ostvaruje na kantonalnom nivou, ali većina kantona ne priznaje naknadu porodiljama izvan Federacije.
S druge strane, u Republici Srpskoj se materinski dodatak isplaćuje iz Javnog fonda za dječiju zaštitu RS, koji nema pravni osnov da isplati naknadu radnicama zaposlene u Federaciji BiH, jer se za njih tokom rada ne uplaćuje doprinos za dječiju zaštitu.
Bez ovog doprinosa, radnica nije osigurana po osnovu dječije zaštite, što je osnovni uslov za ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu.
Moguća rješenja u praksi
U takvim situacijama poslodavac može, na vlastiti trošak, nastaviti isplaćivati platu porodilji tokom odsustva. Dešava se i da, nakon 60 dana od porođaja, porodiljsko odsustvo preuzme otac djeteta, ako ispunjava propisane uslove za ostvarivanje tog prava.
U pojedinim slučajevima, kantoni u Federaciji BiH i općinski centri za socijalni rad ipak priznaju pravo na porodiljsku naknadu i majkama koje imaju prebivalište izvan Federacije, odnosno izvan kantona ili opštine u kojoj rade, ali to zavisi od konkretne odluke nadležnih tijela.