Uvod
Pokretanje samostalne djelatnosti u Federaciji BiH započinje ispunjavanjem opštih uslova propisanih Zakonom o obrtu, a za određene djelatnosti i posebnim uslovima definisanim posebnim propisima. Nakon što su ti uslovi ispunjeni, fizičko lice koje želi započeti obavljanje obrta mora donijeti ključnu odluku: u kojem obliku će obavljati samostalnu djelatnost.
Zakon predviđa tri osnovna oblika obavljanja obrta, a izbor zavisi prvenstveno od radnog statusa osnivača i načina na koji će se djelatnost obavljati.
Obrt kao osnovno zanimanje
Obrt se može registrovati kao osnovno zanimanje kada fizičko lice ispunjava opšte, a po potrebi i posebne uslove za obavljanje određene djelatnosti. Ukoliko osnivač ne ispunjava posebne uslove, ima mogućnost zaposliti voditelja obrta koji te uslove ispunjava.
Ključno je da u ovom slučaju osnivač nema zasnovan radni odnos kod drugog poslodavca, jer se obrt obavlja kao primarna profesionalna aktivnost.
Obrt kao dopunsko zanimanje
Dopunski obrt namijenjen je licima koja su već zaposlena kod drugog poslodavca, ali žele dodatno obavljati samostalnu djelatnost. U ovom slučaju fizičko lice mora ispunjavati i opšte i posebne uslove za obrtničku djelatnost.
Obavljanje obrta kao dopunskog zanimanja vremenski je ograničeno na najviše 20 sati sedmično, s obzirom na to da je puno radno vrijeme prema Zakonu o radu FBiH 40 sati sedmično. Ovo ograničenje se ne odnosi na penzionere, osim u situacijama kada se penzioner ponovo aktivira kroz radni odnos.
Obrt kao dodatno zanimanje
Specifičnost obrta kao dodatnog zanimanja ogleda se u tome što osnivač ne obavlja djelatnost lično, već se obrt isključivo obavlja putem voditelja obrta. Voditelj mora ispunjavati sve opšte i posebne uslove za konkretnu djelatnost i mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta.
Osnivač obrta kao dodatnog zanimanja može biti bilo koje fizičko lice koje ispunjava opšte zakonske uslove, bez obzira na to da li je zaposlen, nezaposlen ili penzioner, jer se djelatnost obavlja u njegovo ime i za njegov račun, ali ne njegovim neposrednim radom.
Kako radni status utiče na izbor oblika obrta
Presudni kriterij za izbor između osnovnog, dopunskog i dodatnog obrta jeste činjenica da li je fizičko lice već zaposleno kod drugog poslodavca. Ako postoji radni odnos, isključena je mogućnost registracije obrta kao osnovnog zanimanja, pa se izbor svodi na dopunski ili dodatni obrt.
Razlika između osnovnog i dopunskog obrta posebno se ogleda u vremenu koje osnivač može posvetiti obrtničkoj djelatnosti, dok je kod dodatnog obrta ključna činjenica da osnivač uopšte ne obavlja djelatnost lično.
Posebna pažnja kod konkurentskih djelatnosti
Važno je imati u vidu i odredbe člana 85. Zakona o radu FBiH, prema kojima fizičko lice koje želi registrovati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ne može registrovati obrt iste ili konkurentske djelatnosti u odnosu na poslodavca kod kojeg je zaposleno, osim ako za to ne dobije izričitu saglasnost poslodavca.