Zakonski osnov za naknadu štete
Prema članu 185. Zakona o obligacionim odnosima, lice odgovorno za štetu obavezno je da uspostavi stanje koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. Ukoliko takvo uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, sud će odlučiti da štetnik isplati oštećenom odgovarajući novčani iznos na ime naknade štete.
Ova pravila ne važe isključivo u sudskom postupku, već i prije njegovog pokretanja. Drugim riječima, oštećeni i štetnik mogu spor riješiti i vansudskim putem, dogovorom o visini naknade štete. Ako dogovor izostane, oštećeni ima pravo pokrenuti sudski postupak protiv štetnika.
Naknada materijalne štete na vozilu u novcu
Visina materijalne štete na vozilo dokazuje se predračunom za potrebne radove na popravci vozila, koji je izdao autoservis.
Dostavljanjem predračuna oštećeni pokazuje da vozilo još nije popravljeno, već da traži isplatu novčanog iznosa koji bi mu omogućio da popravku izvrši naknadno. Predračun u tom smislu predstavlja valjan dokaz o visini potrebnih sredstava za otklanjanje štete.
Dva načina ostvarivanja prava na naknadu štete
Oštećeni ima pravo da bira način na koji će ostvariti naknadu štete. Prvi način podrazumijeva da oštećeni najprije popravi vozilo u servisu, a zatim od štetnika potražuje povrat iznosa koji je platio za popravku, uz prilaganje računa kao dokaza.
Drugi način, jeste da oštećeni prvo podnese zahtjev za naknadu štete u određenom novčanom iznosu. Nakon što mu štetnik isplati taj iznos, oštećeni sam odlučuje kada i gdje će popraviti vozilo, koristeći sredstva dobijena na ime naknade štete.
Procjena visine štete i mogućnost spora
Visinu štete oštećeni može dokazivati predračunom, dok štetnik, razmatrajući zahtjev, ima pravo da procijeni da li prihvata traženi iznos. Ako smatra da je šteta realno u tom iznosu, može izvršiti isplatu.
Ukoliko štetnik procijeni da je stvarna šteta manja, može oštećenom ponuditi naknadu u iznosu koji sam procijeni. Takva procjena može biti izvršena od strane stručnih radnika štetnika, ako ih ima, ili putem ovlaštenog servisa koji bi procijenio štetu.
Ako oštećeni ne prihvati ponuđeni iznos, ostaje mu mogućnost da podnese tužbu za naknadu štete, nakon čega će sud u parničnom postupku utvrditi stvarnu visinu štete i dosuditi odgovarajući iznos.
Vansudska nagodba kao praktično rješenje
Kada oštećeni dostavi dokaze o nastanku i visini štete, postoji mogućnost da štetnik i oštećeni zaključe vansudsku nagodbu o naknadi materijalne štete. Tom nagodbom se preciziraju sve relevantne činjenice u vezi sa štetom i njenom visinom, te se štetnik obavezuje da oštećenom isplati dogovoreni iznos u određenom roku.
Takva vansudska nagodba može predstavljati osnov za knjiženje obaveze štetnika prema oštećenom kao povjeriocu, u skladu sa pravilima knjigovodstvenog i finansijskog poslovanja, čime se spor rješava efikasno i bez vođenja sudskog postupka.