Ključne izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Najvažnije izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju odnose se na izmjenu člana 79, kojim se uređuje usklađivanje penzija, te člana 81, koji reguliše pravo na isplatu najniže, zajamčene i najviše mirovine korisnicima.
Kako se mirovine usklađuju prema novim pravilima?
Prema izmijenjenom članu 79 Zakona, mirovine se usklađuju dva puta godišnje, počev od 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine. Usklađivanje se vrši prema formuli koja uzima u obzir rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plata.
Ako je rast cijena veći od rasta bruto plata, primjenjuje se omjer 60:40 u korist rasta cijena. Ukoliko je rast bruto plata veći, primjenjuje se omjer 40:60. U svakom slučaju koristi se onaj pokazatelj koji je povoljniji za korisnike penzija. Na ovaj način osigurava se očuvanje vrijednosti penzija i njihovo prilagođavanje rastu životnih troškova.
Akontacijsko usklađivanje penzija od 1. januara 2026. godine
Na osnovu člana 79 stav 5 Zakona, Upravni odbor Federalnog zavoda donio je Odluku o akontacijskom usklađivanju penzija od 1. januara 2026. godine u iznosu od 11,2%. Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na ovu odluku Zaključkom broj 104/2026 od 27. januara 2026. godine.
Shodno tome, mirovine za januar 2026. godine uvećane su za 11,2%, pa je najniži iznos mirovine iz decembra 2025. godine, koji je iznosio 599,28 KM, povećan na 666,40 KM.
Najniža starosna penzija prema dužini penzijskog staža
Član 81 stav 2 Zakona propisuje da se najniža starosna penzija određuje u zavisnosti od dužine penzijskog staža, i to kao procenat od prosječne mirovine isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.
Za osiguranike sa manje od 20 godina staža, najniža penzija ne može biti niža od 60% prosječne mirovine, što iznosi 434,38 KM. Za staž od 20 do 25 godina minimum iznosi 65%, odnosno 470,58 KM. Kod staža od 25 do 30 godina, najniža penzija iznosi 70% ili 506,78 KM.
Osiguranicima sa 30 do 35 godina staža garantuje se najmanje 75%, odnosno 542,98 KM, dok oni sa 35 do 40 godina staža imaju pravo na najmanje 85%, odnosno 615,37 KM. Za osiguranike sa 40 i više godina penzijskog staža, najniža penzija iznosi najmanje 95%, odnosno 687,77 KM.
Ko ima pravo na najnižu mirovinu?
Pravo na isplatu najniže starosne mirovine imaju osiguranici kojima je obračunata penzija, prema stažu i uplaćenim doprinosima, niža od zakonom utvrđenog najnižeg iznosa. U tom slučaju, penzija se usklađuje do propisanog minimuma.
Zašto je uveden ovakav sistem?
Izmjene su direktno povezane sa načelom iz člana 4 stav 3 Zakona, prema kojem opseg prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zavisi od dužine penzijskog staža i visine uplaćenih doprinosa. Najniža penzija predstavlja izuzetak, čiji je cilj osigurati osnovnu materijalnu i egzistencijalnu zaštitu određenim kategorijama korisnika.
Uvođenjem više kategorija najniže starosne mirovine, zakonodavac je uspostavio pravedniji sistem, u kojem se iznos zajamčene mirovine razlikuje u zavisnosti od dužine staža i visine uplaćenih doprinosa. Na taj način, osiguranici sa kraćim stažem i manjim doprinosima ostvaruju niži iznos najniže mirovine.
Cilj zakonodavca: duži rad i veći doprinosi
Namjera zakonodavca ovim rješenjem jeste da motiviše osiguranike da ostanu duže u radnom odnosu i da se nagrade oni koji su tokom radnog vijeka duže i u većem obimu uplaćivali doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje.