Međunarodni okvir i suverenost države
Međunarodni radnopravni standardi koji se odnose na migraciju radne snage ne zadiru u pravo države da samostalno uređuje pravila i politiku rada u vezi sa zapošljavanjem stranaca i lica bez državljanstva. U Bosni i Hercegovini, zapošljavanje ovih kategorija lica regulisano je posebnim zakonima koji precizno propisuju uslove i procedure njihovog rada.
Pravni okvir zapošljavanja stranaca u BiH
Na državnom nivou donesen je Zakon o strancima, zajedno sa podzakonskim aktima koji uređuju ulazak i boravak stranaca u svrhu rada. Zbog ustavne podjele nadležnosti, ključni propisi u oblasti rada stranaca nalaze se u entitetskim zakonima:
- Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj
- Zakon o zapošljavanju stranaca u Federaciji BiH
- Zakon o zapošljavanju stranaca u Brčko Distriktu BiH
Radna dozvola kao osnov za rad
Za obavljanje rada na teritoriji BiH, strancima je u pravilu potrebna posebna radna dozvola. Međutim, postoje određene kategorije stranaca kojima, zbog njihovog statusa ili prirode i trajanja posla, nije potrebno posebno odobrenje za rad.
Ta lica imaju pravo na rad i samozapošljavanje u BiH ili mogu raditi na osnovu potvrde o prijavi rada, tokom važenja viznog, bezviznog ili prethodno odobrenog privremenog boravka.
Posebni uslovi i princip jednakog tretmana
Strani državljani i lica bez državljanstva mogu se zaposliti u BiH isključivo pod posebnim uslovima propisanim zakonima o zapošljavanju stranaca, koji imaju karakter lex specialis propisa.
Sva zakonska rješenja zabranjuju stavljanje stranaca u nepovoljniji položaj po nedozvoljenim osnovima i garantuju jednak tretman sa domaćim radnicima u pogledu uslova rada, u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju.
Postupak izdavanja radne dozvole
Pored ispunjenja opštih i posebnih uslova, stranac koji se zapošljava u BiH mora imati radnu dozvolu kao dozvolu za plaćeni rad. Na osnovu te dozvole poslodavac zaključuje ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor.
Radna dozvola izdaje se na zahtjev poslodavca, za tačno određenog stranca i konkretno radno mjesto, odnosno vrstu poslova za koje se zasniva radni angažman.
Stranac ne može započeti rad prije nego što mu je odobren privremeni boravak u BiH. Na osnovu izdate radne dozvole može raditi isključivo na onom radnom mjestu ili poslovima za koje je dozvola izdata i na osnovu kojih mu je odobren boravak.
Prava stranaca zaposlenih u Federaciji BiH
Zakonom o zapošljavanju stranaca propisano je da stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao i državljani Federacije BiH, u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju, kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu, osim ako međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno.
Ugovor o radu i trajanje zaposlenja
Prema Zakonu o zapošljavanju stranaca, ugovor o radu sa strancem ne može se zaključiti na neodređeno vrijeme. Trajanje radnog odnosa vezano je za važenje radne dozvole, pa se ugovor zaključuje na određeno vrijeme, u skladu sa trajanjem dozvole.
Radna dozvola predstavlja osnov za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Kvota radnih dozvola i dokumentacija
Radne dozvole izdaju se u okviru godišnje kvote, pri čemu se prednost daje produženju već izdatih dozvola, a zatim novom zapošljavanju.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole poslodavac je obavezan priložiti propisanu dokumentaciju, uključujući:
- Podatke o poslodavcu i strancu
- Podatke o radnom mjestu i uslovima rada
- Dokaz o solventnosti
- Dokaz o izmirenim poreskim obavezama i doprinosima
- Dokaz o stručnoj spremi i kvalifikacijama stranca
Ograničenja i izuzeci pri zapošljavanju
Kantonalna služba neće izdati radnu dozvolu ako se na evidenciji nezaposlenih nalazi domaće lice koje ispunjava tražene uslove, osim ako takvo lice odbije zaposlenje.
Ipak, dozvola se može izdati strancima koji su:
- Osnivači ili suosnivači privrednih društava
- Članovi uprave ili ključno osoblje
- Stranci registrovani za obavljanje obrta
Stranci koji obavljaju volonterski rad u humanitarnim organizacijama, udruženjima građana ili fondacijama oslobođeni su obaveze pribavljanja radne dozvole.
Trajanje i ograničenja radne dozvole
Radna dozvola važi najduže jednu godinu i izdaje se na period koji je tri mjeseca kraći od važenja putne isprave.
Dozvola se ne može prenositi na drugog poslodavca niti koristiti duže od roka na koji je izdata.
Kategorije stranaca bez obaveze radne dozvole
Zakonom je propisano više kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu za rad u Federaciji BiH, uključujući:
- Strance sa stalnim boravkom
- Strance sa međunarodnom ili privremenom zaštitom
- Određene druge kategorije propisane zakonom
Ta lica imaju pravo na rad pod istim uslovima kao i državljani BiH.
Prestanak važenja radne dozvole
Radna dozvola prestaje važiti:
- Istekom roka na koji je izdata ili istekom jedne godine od dana izdavanja
- U slučaju prestanka ili otkaza privremenog boravka
- Prestankom ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova
- Prestankom obavljanja obrta
- Stavljanjem radne dozvole van snage
Izuzeci od primjene zakona
Odredbe Zakona o zapošljavanju stranaca ne primjenjuju se na:
- Članove diplomatskih i konzularnih misija
- Strance sa međunarodnim privilegijama i imunitetima
- Određene kategorije stranaca angažovanih na osnovu međunarodnih sporazuma
- Upućene radnike iz država sa kojima BiH ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju
Prekršaji i sankcije za poslodavce
Zakon propisuje prekršajne sankcije za poslodavce koji:
- Stranca zaposle bez radne dozvole
- Zaposle stranca bez zaključenog odgovarajućeg ugovora
- Rasporede stranca na poslove koji nisu u skladu sa izdatom dozvolom
- Prenesu radnu dozvolu na drugog poslodavca
- Omoguće strancu rad nakon isteka važenja dozvole
Za navedene prekršaje predviđene su novčane kazne za poslodavce, kao i za odgovorna lica. U slučaju ponavljanja prekršaja, inspekcija rada može izreći mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci.