Kada počinje zastara u prekršajnom postupku
Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine u članu 52. uređuje pitanje toka i prekida zastare. Prema toj odredbi, zastara za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje teći od dana kada je prekršaj učinjen. S druge strane, zastara izvršenja novčane kazne i zaštitne mjere počinje od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim su te sankcije izrečene.
Evidencija novčanih kazni i značaj zastare
Član 102. istog zakona reguliše upis izrečene novčane kazne u Registar novčanih kazni, kao i brisanje iz tog registra. Međutim, pitanje zastare nije vezano za odredbe o registru, već je isključivo uređeno članovima 50. i 52. Zakona o prekršajima FBiH. To znači da samo postojanje upisa u registar ne utiče na tok ili prekid zastare.
Stav Vrhovnog suda FBiH o naplati novčane kazne
Vrhovni sud Federacije BiH zauzeo je jasan stav da se i naplata novčane kazne smatra dijelom pokretanja i vođenja prekršajnog postupka. Takvo pravno shvatanje izraženo je u odluci Vrhovnog suda FBiH broj 65 0 I 672116 17 Spp od 12. februara 2018. godine.
Prekršajni nalog i prinudna naplata kazne
Prema navedenoj odluci, prekršajni nalog nema svojstvo izvršne isprave. Prinudna naplata novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ne sprovodi se kroz klasični izvršni postupak, već u posebnom postupku izvršenja prekršajnih sankcija, koji se pred sudovima vodi pod oznakom Pr-Ips.
Zastara i postupanje po službenoj dužnosti
Kako se prekršajni postupak, uključujući i postupak prinudne naplate novčane kazne, pokreće po službenoj dužnosti, sud je obavezan da na zastaru pokretanja i vođenja postupka pazi po službenoj dužnosti. U tom okviru, zastara se ispituje i u fazi naplate novčane kazne, bez obzira na to da li se stranke na nju pozivaju.
Ko može biti stranka u postupku prinudne naplate
S obzirom na to da se prinudna naplata novčane kazne provodi isključivo po službenoj dužnosti, u tom postupku nema procesno aktivne stranke u klasičnom smislu. Zbog toga ovlašteni organi koji izdaju prekršajni nalog ne mogu imati ulogu tražitelja izvršenja, jer se postupak ne vodi na njihov zahtjev, već po automatizmu propisanom zakonom.
Zaključak
Zastara u prekršajnom postupku u FBiH obuhvata i fazu prinudne naplate novčane kazne, a sud je dužan da na nju pazi po službenoj dužnosti. Prekršajni nalog nema karakter izvršne isprave, a izvršenje sankcija odvija se u posebnom postupku, bez procesno aktivne stranke. Ovakvo tumačenje, potvrđeno praksom Vrhovnog suda FBiH, ima značajne posljedice kako za organe koji izdaju prekršajne naloge, tako i za adresate prekršajnih sankcija.