Privremena spriječenost za rad, odnosno bolovanje, često otvara pitanje granice između prava radnika i kontrole poslodavca. Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o radu Federacije BiH jasno propisuju postupak utvrđivanja i nadzora bolovanja, kao i situacije u kojima poslodavac ima pravo da reaguje.
Ko utvrđuje bolovanje i koga obavještava
Prema članu 55. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, odluku o privremenoj spriječenosti za rad donosi izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite.
O svojoj odluci doktor mora obavijestiti i samog osiguranika, poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen, kao i nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
Obaveza radnika da obavijesti poslodavca
Član 72. Zakona o radu FBiH propisuje da je radnik dužan u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o bolovanju.
Ovaj rok počinje teći od dana kada poslodavac primi pismenu obavijest o privremenoj spriječenosti radnika.
Pravo poslodavca na nadzor bolovanja
Zakon daje poslodavcu mogućnost da izvrši nadzor nad bolovanjem radnika.
U skladu s članom 55. stav (6) Zakona o zdravstvenom osiguranju, nadzor mogu vršiti kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i sam poslodavac, ali samo za period u kojem se naknada plate isplaćuje iz sredstava poslodavca.
Poslodavac ima pravo da se obrati izabranom doktoru i zatraži preispitivanje opravdanosti bolovanja, ako postoji sumnja da radnik zloupotrebljava to pravo ili da se ne pridržava propisanih uputa o liječenju.
Kada radnik gubi pravo na naknadu plate
Član 45. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisuje situacije u kojima radnik nema pravo na naknadu plate tokom bolovanja.
To se dešava kada:
- svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad,
- namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
- prima platu ili obavlja drugu djelatnost,
- se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite,
- izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta,
- se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.
U takvim slučajevima pravo na naknadu prestaje od momenta nastupanja navedenih okolnosti.
Dugotrajno bolovanje i obaveza upućivanja na procjenu radne sposobnosti
Ako bolovanje traje neprekidno ili s prekidima ukupno 12 mjeseci u okviru dvije kalendarske godine, izabrani doktor je obavezan da osiguranika uputi nadležnom organu za procjenu radne sposobnosti i invalidnosti, u skladu s članom 60. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Zloupotreba bolovanja kao razlog za otkaz
Ukoliko poslodavac utvrdi da radnik zloupotrebljava bolovanje, a ta zloupotreba je definisana pravilnikom o radu kao teža povreda radne obaveze, poslodavac ima pravo da otkaže ugovor o radu bez poštovanja otkaznog roka, u skladu s članom 97. Zakona o radu FBiH.