Privremena spriječenost za rad, odnosno bolovanje, često otvara pitanje granice između prava radnika i kontrole poslodavca. Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o radu Federacije BiH jasno propisuju postupak utvrđivanja i nadzora bolovanja, kao i situacije u kojima poslodavac ima pravo da reaguje.
Ko utvrđuje bolovanje i koga obavještava
Prema članu 55. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, odluku o privremenoj spriječenosti za rad donosi izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite.
O svojoj odluci doktor mora obavijestiti i samog osiguranika, poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen, kao i nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
Obaveza radnika da obavijesti poslodavca
Član 72. Zakona o radu FBiH propisuje da je radnik dužan u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad pisanim putem obavijestiti poslodavca o bolovanju.
Ovaj rok počinje teći od dana kada poslodavac primi pismenu obavijest o privremenoj spriječenosti radnika.
Pravo poslodavca na nadzor bolovanja
Zakon daje poslodavcu mogućnost da izvrši nadzor nad bolovanjem radnika.
U skladu s članom 55. stav (6) Zakona o zdravstvenom osiguranju, nadzor mogu vršiti kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i sam poslodavac, ali samo za period u kojem se naknada plate isplaćuje iz sredstava poslodavca.
Poslodavac ima pravo da se obrati izabranom doktoru i zatraži preispitivanje opravdanosti bolovanja, ako postoji sumnja da radnik zloupotrebljava to pravo ili da se ne pridržava propisanih uputa o liječenju.
Kada radnik gubi pravo na naknadu plate
Član 45. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisuje situacije u kojima radnik nema pravo na naknadu plate tokom bolovanja.
To se dešava kada:
- svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad,
- namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
- prima platu ili obavlja drugu djelatnost,
- se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite,
- izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta,
- se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio.
U takvim slučajevima pravo na naknadu prestaje od momenta nastupanja navedenih okolnosti.
Dugotrajno bolovanje i obaveza upućivanja na procjenu radne sposobnosti
Ako bolovanje traje neprekidno ili s prekidima ukupno 12 mjeseci u okviru dvije kalendarske godine, izabrani doktor je obavezan da osiguranika uputi nadležnom organu za procjenu radne sposobnosti i invalidnosti, u skladu s članom 60. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Zloupotreba bolovanja kao razlog za otkaz
Ukoliko poslodavac utvrdi da radnik zloupotrebljava bolovanje, a ta zloupotreba je definisana pravilnikom o radu kao teža povreda radne obaveze, poslodavac ima pravo da otkaže ugovor o radu bez poštovanja otkaznog roka, u skladu s članom 97. Zakona o radu FBiH.
Česta pitanja
Ko utvrđuje bolovanje radnika?
Odluku o privremenoj spriječenosti za rad donosi izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, prema članu 55. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Ima li poslodavac pravo da kontroliše bolovanje?
Da, zakon poslodavcu daje pravo na nadzor bolovanja radnika.
Može li zloupotreba bolovanja biti razlog za otkaz?
Da, zloupotreba bolovanja može biti razlog za otkaz ugovora o radu.