Rad predstavlja konstitutivni element za nastanak bračne stečevine. To može biti rad na osnovu kojeg se ostvaruje plaća ili druga naknada, ali i svaki drugi oblik rada i saradnje u upravljanju, održavanju i povećanju imovine. Pri tome, količina, trajanje, vrsta i novčana vrijednost rada ne utiču na omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera u bračnoj stečevini.
Šta se smatra bračnom stečevinom?
Prema članu 251. stav 1. Porodičnog zakona FBiH, bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine.
Član 252. stav 1. istog zakona propisuje da su bračni partneri na toj imovini suvlasnici u jednakim dijelovima, odnosno po 1/2, ako nisu drugačije ugovorili.
Iz navedenog proizlazi da su osnovna obilježja bračne stečevine:
- imovina,
- rad,
- trajanje bračne zajednice i
- suvlasništvo bračnih partnera u jednakim dijelovima.
Da li samo plata predstavlja doprinos bračnoj stečevini?
Ne.
Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine, ali Porodični zakon FBiH ne propisuje određenu vrstu rada kao uslov za sticanje imovine koja predstavlja bračnu stečevinu.
Zbog toga se u obzir može uzeti svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost ili koji je jedan od bračnih partnera koristio za stvaranje imovine koja ima karakter bračne stečevine.
To može biti rad za koji se ostvaruje plaća ili naknada, ali i drugi oblici rada i saradnje, uključujući:
- upravljanje imovinom,
- održavanje imovine,
- povećanje vrijednosti imovine i
- druge oblike doprinosa stvaranju imovine.
Veći finansijski doprinos ne znači veći suvlasnički dio
Jedno od važnih pitanja kod bračne stečevine jeste da li bračni partner koji je više zarađivao automatski ima pravo na veći suvlasnički dio.
Odgovor je ne.
Količina, trajanje, vrsta i novčana vrijednost rada ne utiču na omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera. Ako bračni partneri nisu drugačije ugovorili svoje odnose, bračna stečevina predstavlja njihovo suvlasništvo u jednakim dijelovima.
To znači da činjenica da je jedan bračni partner ostvarivao veću plaću ili veći novčani prihod sama po sebi ne predstavlja osnov za utvrđivanje njegovog većeg suvlasničkog dijela.
Bračna stečevina više nije imovina u kojoj se udjeli određuju prema doprinosu
Porodičnim zakonom FBiH promijenjen je pravni režim bračne stečevine.
Ona više ne predstavlja nepodijeljenu zajedničku imovinu u kojoj bi svaki bračni partner mogao zahtijevati utvrđivanje svog udjela prema konkretnom doprinosu u njenom sticanju.
Umjesto toga, bračni partneri su na bračnoj stečevini suvlasnici po 1/2, osim ako su svoje odnose drugačije uredili ugovorom.
U konkretnom slučaju bračni partneri nisu ugovorom uredili drugačije suvlasničke udjele, zbog čega je primijenjeno pravilo o jednakim dijelovima.
Šta ako je kuća izgrađena bez građevinske dozvole?
Činjenica da je građevinski objekat bespravno podignut tokom trajanja bračne zajednice ne znači da bračni partneri ne mogu utvrđivati postojanje bračne stečevine.
I u takvoj situaciji moguće je utvrditi da bračnim partnerima pripada suvlasništvo u jednakim dijelovima, odnosno vanknjižno vlasništvo.
Pri tome treba imati u vidu i propise koji uređuju upis građevina u zemljišne knjige. Zakonom o građenju bilo je propisano da se građevina za koju nije izdata upotrebna dozvola ne može upisati u zemljišnu knjigu, što je uređeno i propisima zemljišnoknjižnog prava.
Kako se upisuje utvrđeno suvlasništvo?
Utvrđivanje prava suvlasništva po osnovu bračne stečevine i njegov upis u katastarski operat i zemljišne knjige predstavljaju dva povezana, ali pravno različita pitanja.
Kada je pravo suvlasništva utvrđeno sudskom odlukom, njegov upis provodi se prema pravilima zemljišnoknjižnog prava, na nekretnini koja je evidentirana u odgovarajućim registrima.
Činjenica da kuća nije upisana u zemljišnoj knjizi ili da nije legalizovana sama po sebi ne isključuje mogućnost da se utvrdi pravo koje bračnom partneru pripada po osnovu bračne stečevine.
Zaključak
Za nastanak bračne stečevine nije odlučno ko je više radio, ko je više zarađivao niti čiji je novčani doprinos bio veći.
Rad je konstitutivni element bračne stečevine, ali vrsta, količina, trajanje i novčana vrijednost tog rada ne određuju suvlasničke dijelove. Ako bračni partneri nisu drugačije ugovorili, na imovini stečenoj radom tokom bračne zajednice imaju jednake suvlasničke dijelove, odnosno po 1/2.
Ovo pravilo može biti primijenjeno i kada je tokom bračne zajednice izgrađen objekat koji nije upisan u zemljišne knjige ili nije legalizovan.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 23 0 P 056138 25 Rev od 04.12.2025. godine)
Česta pitanja
Da li bračni partner koji je više zarađivao ima pravo na veći suvlasnički dio?
Ne. Količina, trajanje, vrsta i novčana vrijednost rada ne utiču na omjer suvlasničkih dijelova bračnih partnera. Ako partneri nisu drugačije ugovorili, na bračnoj stečevini su suvlasnici u jednakim dijelovima, odnosno po 1/2.
Može li se utvrditi bračna stečevina na kući izgrađenoj bez građevinske dozvole?
Može. Činjenica da je objekat bespravno podignut tokom bračne zajednice ne znači da se ne može utvrditi bračna stečevina. I u toj situaciji moguće je utvrditi suvlasništvo u jednakim dijelovima, odnosno vanknjižno vlasništvo.