Državni praznici i radna prava
U praksi se često postavlja pitanje šta se dešava kada državni praznik pada u nedjelju. Prema važećim propisima koji regulišu državne praznike u Federaciji Bosne i Hercegovine, posebno u vezi s Novom godinom i Praznikom rada, u takvim situacijama praznik se prenosi na prvi naredni radni dan.
To u praksi znači da radnici ne rade ni u nedjelju ni u ponedjeljak, pa se neradni period može produžiti na tri uzastopna dana.
Rad na dan državnog praznika i uvećanje plate
Ako radnik radi na dan državnog praznika u FBiH, poslodavac je obavezan isplatiti uvećanu platu. Međutim, zakon ne propisuje tačan procenat uvećanja, niti predviđa obavezu odobravanja zamjenskog slobodnog dana. Visina uvećanja uređuje se kolektivnim ugovorima ili internim aktima poslodavca.
U situaciji kada praznik pada u subotu i nedjelju, a radnik radi sve dane prazničnog perioda, uključujući subotu, nedjelju i ponedjeljak, radnik ima pravo na uvećanje plate za svaki dan rada, u skladu s važećim pravilima kod poslodavca.
Plaćeno odsustvo za vjerske i tradicijske potrebe
Radnik u Federaciji BiH ima pravo na četiri dana odsustva godišnje radi vjerskih ili tradicijskih potreba, od čega su dva dana plaćena, a dva neplaćena. Pravilnici o radu i kolektivni ugovori mogu proširiti ova zakonska prava i omogućiti povoljnije uslove za obilježavanje vjerskih praznika.
Vjerski praznici koji padaju u nedjelju - drugačiji režim
Za razliku od državnih praznika, kada vjerski praznik, poput Ramazanskog bajrama, Kurban bajrama, katoličkog ili pravoslavnog Božića, padne u nedjelju, pravo na plaćeno odsustvo se ne prenosi automatski na prvi naredni radni dan.
Drugim riječima, vjerski praznici ne produžavaju neradne dane ako padnu na dan koji je ionako neradan.
Kako radnik može koristiti plaćeno odsustvo za vjerski praznik
U skladu sa članom 54. Zakona o radu FBiH, radnik može iskoristiti dva dana plaćenog odsustva predviđena za vjerske ili tradicijske potrebe. Radnik ima mogućnost da podnese zahtjev poslodavcu i iskoristi plaćeni dan odsustva u ponedjeljak ili u nekom drugom terminu, na primjer za obilježavanje drugog vjerskog praznika, poput Kurban bajrama ili Uskrsa u trajanju od dva dana.
Na taj način radnik ima određeni stepen fleksibilnosti da sam odluči kada će koristiti ovo pravo, uz poštovanje procedura najave i odobravanja koje su propisane internim aktima poslodavca.
Obaveze poslodavca
Poslodavac je dužan omogućiti korištenje ovih dana odsustva, osim u slučajevima kada bi odsustvo radnika ozbiljno ugrozilo proces rada.
Zaključak
Dok se državni praznici, pod zakonom propisanim uslovima, prenose na prvi naredni radni dan kada padnu u nedjelju, vjerski praznici se ne prenose automatski. U tim slučajevima radnik koristi pravo na odsustvo na osnovu individualnog zahtjeva i uz prethodnu saglasnost poslodavca.